Tri ključna aspekta….

Ključna načela i principi     

➔ partnerski/suradnički odnos – priznanje da se učenje studenata događa izvan sveučilišnih ‘zidova’

➔ kurikularni koncepti se stavljaju u kontekst stvarnih životnih situacija i potreba/problema zajednice

➔ učenje rješavanjem problema

➔ kritičko promišljanje

➔ osnažuje studente zahtijevajući od njih analizu, evaluaciju i sintezu teorijskih koncepata kroz praktično rješavanje problema

➔ refleksija – što je naučeno i kako to povezati s disciplinarnim područjem?

OSNOVNE ZNAČAJKE:

Sinergija znanstvene discipline i (civilnog) zalaganja u zajednici – integracija sadržaja znanstvene discipline, odnosno nastavnog programa i zalaganja u zajednici radi odgoja i obrazovanja društveno odgovornih profesionalaca.

Temeljito isplanirano – važnost temeljitog planiranja aktivnosti koje će studentima predstavljati intelektualni izazov i omogućiti svrhovito djelovanje u adekvatnom okruženju u zajednici.

Cjeloviti pristup – cjeloviti pristup promišljanju koji uključuje studentske intelektualne i emocionalne kapacitete te razvoj sposobnosti usmenog i pisanog izražavanja.

Priprema studenata – Studente je prije odlaska u zajednicu potrebno pripremiti detaljnom analizom problema kojim će se baviti te im objasniti teorijske koncepte za koje se očekuje da ih u zajednici primjene i razumiju.

Stvoriti diskontinuitet – Važno je aktivnosti zalaganja u zajednici osmisliti tako da budu u diskontinuitetu sa svakidašnjim životom studenata i njihovim iskustvima, kako bi im se stvorio prostor za širenje perspektive u pogledu svijeta u kojem žive i u kojem će „sutra“ raditi.

Vođena refleksija – vođeno promišljanje i preispitivanja proživljenog i naučenog koji vodi sveučilišni nastavnik i tako usmjerava i olakšava studentima proces razumijevanja i učenja.

MODELI I OBLICI RADA

• f2f kontakti s različitim klijentima i korisnicima usluga određenog programa/projekta suradničke organizacije/ustanove
• npr. studenti financija surađuju s centrom za socijalnu skrb i pružaju stručnu podršku u planiranju financija obiteljima slabog socioekonomskog statusa

• pokušaj utjecaja na institucionalno okruženje i infrastrukturu u zajednici u kojoj klijenti/korisnici odnosno građani žive i djeluju
• npr. analiza okruženja, zakonskih akata, postojećih rješenja socijalne politike gradskih vlasti; osmisliti kampanju za lobiranje gradskih vlasti za osnaživanje socijalnih programa za djecu slabog imovinskog statusa

PRINCIPI I POVEZANOST S VISOKOŠKOLSKOM NASTAVOM

PRINCIP 1

ECTS bodovi se dodjeljuju za učenje i ostvarene ishode učenja, a ne za angažman u zajednici.

PRINCIP 2

Uspostavite jasne ciljeve kolegija i ishode učenja.

PRINCIP 3

Pripremite se za varijacije i (djelomični) gubitak kontrole nad ishodima učenja studenata.

PRINCIP 4

Ne kompromitirajte akademsku strogost i visoke kriterije.

PRINCIP 5

Uspostavite jasne kriterije za odabir/selekciju suradničkih organizacija/institucija.

PRINCIP 6

Pripremite studente za integraciju DKU modela.

PRINCIP 7

Osigurajte strategije učenja koje će omogućiti plodonosnu ‘žetvu’ učenja zalaganjem u zajednici i ispunjenje postavljenih ciljeva učenja.

PRINCIP 8

Promislite i revidirajte ulogu nastavnika.

PRINCIP 9

Minimizirajte razliku između učenja u učionici i učenja u zajednici – ‘sinkronizirajte’ uloge koje studenti ‘igraju’.

PRINCIP 10

Maksimizirajte u kolegiju dimenziju odgovornosti za zajednicu.

IZVORI:

1. Radionica „Što je to društveno korisno učenje?“
2. Howard, Jeffrey (2001). Michigan Journal of Community Service Learning: Service-Learning Course Design Workbook, University of Michigan: OCSL Press, Summer 2001 pp. 16–19.