Continuous

Refleksija se provodi kontinuirano, tijekom cijelog kolegija. Višestruke mogućnosti za refleksiju prije, tijekom i nakon iskustva zalaganja u zajednici pripremaju studente da se učinkovito uključe u rad zajednice/OCDa, da istražuju pitanja, izazove i uvide koji nastaju i/ili se mijenjaju tijekom vremena.

Connected

Aktivnosti refleksije povezane su s ciljevima kolegija i ishodima učenja. Refleksija je namjerno integrativna, i osmišljena kako bi doprinjela postizanju željenih ishoda, kao što su primjerice duboko razumijevanje nekih fenomena, primjena naučenog, razvoj pojedinih vještina ili pak stavova i vrijednosnih dispozicija (npr. osjećaj odgovornosti, predanost angažmanu u zajednici).

Challenging

Aktivnosti refleksije su izazovne i zahtjevaju od studenata kritičko razmišljanje. Učinkovita refleksija kreira siguran prostor u kojem se otvoreno analiziraju i propituju mišljenja, pretpostavke, stavovi, uvjerenja…otvoren i siguran prostor za propitkivanje je esencijalan! Studente se potiče na uvažavanje različitih perspektiva u promatranju i analizi fenomena, raspravljajući vrijednosti građanskog angažmana, istraživanja i analiza te refleksivne prosudbe.

Contextualised

Aktivnosti refleksije su kontekstualizirane. Smislena refleksija povezuje sadržaj kolegija s neposrednim iskustvom u zajednici/OCDu na načine koji omogućuju povezivanje sa (širim) kurikularnim okvirom i kontekstom (lokalne) zajednice,ali i s (različitim) znanjima, stilovima učenja i osobnim pričama/doživljajima/iskustvima studenata.

Modeli (kvalitetne) refleksije

• reflection-on-action – (refleksija NA akciju)

Pitanja za refleksiju traže od studenata da kritički promisle o nekoj situaciji svog angažmana nakon što se ta epizoda odigrala, a u svjetlu obrađenih sadržaja na nastavi.

• reflection-in-action (refleksija U akciji)

Pitanja za refleksiju traže od studenata da kritički promisle o tome što rade, dok to zaista i rade; ovaj vid refleksije je važan jer pomaže studentima aplicirati znanja i iskustva na aktivnosti angažmana u realnom vremenu.

Refleksivne forme u DKU kolegiju: Refleksivni dnevnik

KEY PHRASE JOURNAL – dok opisuju i raspravljaju o svojem angažmanu u OCDu studenti kreiraju jedinstvenu listu ključnih pojmova koje povezuju s ključnim pojmovima nastave

DOUBLE-ENTRY JOURNAL – na lijevoj strani dnevnika/bilježnice studenti opisuju svoj angažman, osobne misli, impresije i reakcije povezane s angažmanom u OCDu. Na desnoj strani raspravljaju kako su njihove impresije i opisi povezani s ključnim konceptima s nastave/predavanje i iz literature.

THREE-PART JOURNAL – studenti trebaju odgovoriti na tri različita aspekta: (I) opisati iskustvo zalaganja u OCDu, što su postigli, interakcije/odnose koje su ostvarili, događaje koji su ih dotaknuli/zbunili/dirnuli, odluke koje su donijeli povezane s budućim aktivnostima; (II) analizirati povezanost sadržaja i iskustva u OCDu uključujući koncepte koji pomažu bolje razumjeti proživljeno iskustvo i mogu usmjeriti njihovo buduće ponašanje; (III) povezati naučeno na nastavi i u OCDu s osobnim razvojem (uvjerenja, vrijednosti, ciljevi…)

CRITICAL INCIDENT JOURNAL – studenti se fokusiraju na specifičnu (incidentnu/kritičnu) situaciju tijekom angažmana u OCDu. Očekuje se da istraže svoje misli, reakcije i možebitne akcije/reakcije u budućnosti i povežu ih s onim informacijama s nastave koje smatraju relevantnima za specifičnu situaciju

IZVORI:

1. Bringle, Robert G. and Julie A. Hatcher, “Reflection in Service-Learning: Making Meaning of Experience.”Educational Horizons. Summer 1999.179-185
2. Merriam, S. B., & Bierema, L. L. (2014). Adult learning: Bridging theory and practice. San Francisco: Jossey-Bass.
3. Practitioner’s Guide to Reflection in Service-Learning by Janet Eyler, Dwight E. Giles Jr., and Angela Schmiede