KLIMA KAMPUSA I GRAĐANSKI RAZVOJ STUDENATA

Nekoliko dokaza upućuje na zaključak da je građanski razvoj studenata  pod utjecajem stupnja do kojeg institucija dokazuje svoje ponašanje, tj. dali ispunjava svoju obvezu prema javnom dobru. One institucije koje žele postići cilj pripreme učenika za život angažiranog građanstva se moraju obvezati na izgradnju kampusnog ozračja i poticati angažman za javno dobro.

Prvo dokazno tijelo dolazi iz područja osnovnog i srednjeg obrazovanja. Niz studija se bavilo pitanjem kako najbolje kultivirati u studentima prosocijalno ponašanje i navike, uključujući moralno i etičko razmišljanje kao vodič za interakciju s drugima. Istraživanje pokazuje da školska klima ima odlučujući utjecaj na ponašanje učenika, a sama školska klima potječe ponajprije od ponašanja odraslih u školi. Kada učenici svjedoče brizi, etičkom ponašanju nastavnika i ravnatelja škola, oni će nastojati oponašati to ponašanje.

Drugi dokazni materijal potječe od analiza podataka iz inventara osobne i društvene odgovornosti, istraživanje studenata velikog broja sveučilišnih kampusa. Ta analiza gradi snažan argument za tvrdnju da kampusno ozračje utječe na građanski i društveni razvoj učenika te da ponašanje institucionalnih vođa i nastavnika značajno doprinosi klimi. Postoji snažan pozitivan odnos između percepcije studenata o institucionalnoj predanosti pozitivnim društvenim vrijednostima i njihovom vlastitom razvoju s obzirom na te vrijednosti. Naknadna analiza pokazala je da je utjecaj iskustvenog građanskog obrazovanja i društveno korisnog učenja povećan kada učenici vide da se institucija obvezala na vrijednosti relevantne za kolegij. Brojna istraživanja provedena među studentima su pokazala da ključnu ulogu imaju nastavnici kroz vlastito ponašanje u uspostavljanju klime, također, da ozračje angažmana u kampusu ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje učenika, čak i za one učenike koji nisu sami uključeni u zajednicu.

Posljednji tok dokaza usredotočuje se na pokretače ponašanja studenata na koledžu. Dokazi su utemeljeni u National Study of Learning Voting and Engagement (NSLVE). Povezujući javno dostupne glasačke zapise s podacima o registraciji studenata s 1000 koledža i sveučilišta, istraživači NSLVE-a su utvrdili stvarne stope glasovanja za svaki kampus. Također su izgradili prediktivni model za utvrđivanje očekivanog broja glasova na svakom kampusu, što im omogućuje da prepoznaju učinkovite i neučinkovite kampuse. Kvalitativno istraživanje o kampusima s jako dobrim i lošim rezultatima pružilo je osnovu za donošenje zaključaka o tome koji čimbenici dovode do visoke razine sudjelovanja studenata u glasovanju, što je ključni oblik građanskog sudjelovanja. Glavni zaključak NSLVE tima je da je kampusno ozračje primarni prediktor glasovanja studenata. Studenti se neće uključiti u glasovanje i donošenje odluka i inicijativa ukoliko ozračje nije poticajno. Kada studenti sudjeluju u raspravama o zajednici i širim javnim pitanjima o svim aspektima njihovog svakodnevnog života, razumjet će zašto je važno glasati i izabrati će to učiniti.

KLIMA KAMPUSA I PLANIRANJE GRAĐANSKIH AKCIJA

Campus Compact Civic Action Planning proces uključuje i potiče institucije u širokom i dubokom smislu da razmišljalju o tome kako mogu orijentirati svaki aspekt svog djelovanja prema javnim dobrima. Kroz predanost javnom dobru i uključivanje studenata kako bi stekli iskustvo se podržavaju građansko i demokratsko sudjelovanje. Samo takvo sudjelovanje učvršćuje ozračje angažmana u kampusu i povećava učinak aktivnosti vodstva. 450 predsjednika i kancelara su potpisali na 30. godišnjicu Campus Compacta Akcijsku izjavu koja potvrđuje tvrdnju da je obrazovanje za demokraciju središnja svrha fakulteta i sveučilišta. Ove prednosti iskustvenog učenja bi kroz ozračje kampusa trebali imati svi studenti , a ne samo oni koji su upisali određeni tečaj ili predmet. Navedeno zahtijeva od institucija da se uključe u široko preispitivanje politika i praksi.

Ako zamislimo niz koncentričnih krugova a da je građansko i demokratsko učenje u središtu, kurikularna politika i pedagoška praksa će biti najmanji krugovi. Politika plaća, promaknuća i kompenzacije za fakultete bit će u sljedećem krugu, budući da izravno utječu na poticaje nastavnicima na provođenje nastavnih i pedagoških promjena. Politike za podršku istraživanjima zajednice  će biti dalje od centra itd. Ali svako od tih područja ima utjecaj na građansko učenje . Pokazali smo da učenici dobivaju jake signale od institucija kojima su povjerili svoje obrazovanje. Ako te institucije manifestiraju i djeluju na način da potiču javno dobro  i demokratske vrijednosti sa spremnošću da dodijele resurse sukladno tim obvezama, tada mogu ispuniti svoju obvezu kultiviranja građana diplomanata pripremljenih kako bi osigurali zdravlje i snagu demokracije u budućnosti.

Autori:

Andrew J. Seligsohn i  Maggie Grove