Pri planiranju kolegija s komponentom društveno korisnog učenja važno je zapamtiti da se projekt koji će studenti osmisliti mora povezati s ishodima učenjima kolegija, mora rješavati odabrani društveni problem i mora uključiti jednaki nadzor i mentoriranja nastavnika i odabrane organizacije.

Početno planiranje uvijek je najveći izazov, no preporuka je da uvijek bude riječ o kolaborativnom procesu, odnosno o procesu u sklopu kojeg će studenti, nastavnici i zajednica zajedno odabrati problem, planirati provedbu projekta na suradnički način te način izvještavanja. Ovakvim će se pristupom osigurati jednako uključivanje svih strana u provedbu aktivnosti, odnosno minimizirat će se rizik od neupućenosti određenih osoba u cjelokupan plan.

Dodatno, prema preporuci prof. Mikelić Preradović, savjetuje se započeti s uvođenjem DKU-a u nastavu na već postojećem kolegiju, unaprjeđujući ga iz godine u godinu, ovisno o akademskim ciljevima i rezultatima studenata.

Mogućnosti kolegija s komponentom društveno korisnog učenja:

1.PROGRAM DRUŠTVENO KORISNOG UČENJA KAO OBVEZNI DIO ODREĐENOG KOLEGIJA

• Zahtijeva od svih studenata da se uključuje u društveno korisne aktivnosti
• Obvezno je pisanje dnevnika rada, eseja ili analitičkog članka

PRIMJER: Studenti geologije mogu održati radionice za stanovništvo o potresima, njihovim učincima i načinima zaštite.

2. PROGRAM DRUŠTVENO KORISNOG UČENJA KAO IZBORNI DIO ODREĐENOG KOLEGIJA

• Osigurava alternativu „tradicionalnom“ načinu učenja i podučavanja
• Osigurava pravo izbora, no utječe na razliku u iskustvima ako određeni dio studenata ne odabere DKU
• Studenti koji ne sudjeluju u DKU projektu mogu dobiti dojam da je riječ o manje zahtjevnom načinu rada

PRIMJER: Studenti ekonomije ili prava savjetuju starije članove zajednice o pravno-financijskoj pismenosti

3. PROGRAM DRUŠTVENO KORISNOG UČENJA U KLASTERIMA KOLEGIJA

• Povezuje ishode učenja dva ili tri kolegija na različitim studijima i disciplinama
• Potiče suradnju, interdisciplinarnost i multidisciplinarnost između visokoobrazovanih institucija
• Omogućava povezivanje različitih znanja iz perspektive različitih disciplina

PRIMJER: Studenti nutricionizma, dizajna i sociologije provode kampanju usmjerenu na učenike o važnosti pravilne prehrane

4. PROJEKT ZAVRŠNOG RADA NA PREDDIPLOMSKOM ILI DIPLOMSKOM STUDIJU

• Kompleksniji projekt ovisno o akademskom polju
• Pokazuje vještinu primjene i razumijevanja metode DKU-a
• Integrira znanje na višoj razini i priprema studente za buduće karijere
• Viša razina kritičkog razmišljanja u suradnji s nastavnikom i odabranim partnerom

Izrada nastavnog plana i programa

Ovisno o ciljevima učenja pojedinog kolegija, studenti mogu biti angažirani na najrazličitijim tipovima projekata. Tipovi aktivnosti mogu se razlikovati s obzirom na odabranu temu, zadatke i potrebe odabranog partnera:

1. Izravne društveno korisne aktivnosti su one koje studenti vrše u suradnji s krajnjim korisnicima odabrane organizacije ili u prostoru koji korisnicima najviše odgovara. Primjeri aktivnosti su: budući profesori u osnovnim i srednjim školama rade na podučavanju djece s određenim poteškoćama, studenti sociologije i medicine rade s umirovljenicima, studenti nutricionizma rade u pučkoj kuhinji i slično.

2. Posredne društveno korisne aktivnosti su one kada studenti rade na projektu u odabranoj organizaciji, no nemaju izravan kontakt s korisnicima te iste organizacije. Primjer aktivnosti bi bila provedba različitih istraživanja, dizajniranje promotivnog materijala, pisanje projektnih prijava i slično.

Bez obzira bira li se izrada novog kolegija ili pak unaprjeđenje postojećeg, prije izrade nastavnog Plana i programa važno je odgovoriti na sljedeća pitanja:

NASTAVNI PLAN I PROGRAM:

• Povezuje ishode učenja s društveno korisnom aktivnošću
• Potiče suradnju, interdisciplinarnost i multidisciplinarnost između različitih ustanova
• Idealno omogućava povezivanje različitih znanja iz perspektive različitih disciplina

Karakteristike kvalitetnog silabusa društveno korisnog učenja

Nakon izrade nastavnog plana i programa, potrebno je izmijeniti silabus odabranog kolegija. Prema Heffernanu (2001), osnovni elementi koje svaki silabus kolegija s DKU-om mora sadržavati, bez obzira na akademsko područje, jest:

• Društveno korisna aktivnost je uključena u kolegij kao jedan od ciljeva kolegija
• Jasno je opisan instrument procjene iskustva DKU-a te što će se, kada i kako vrednovati tijekom semestra
• Uloge i odgovornost studenata na projektu su detaljno opisani
• Specificirano je kako studenti trebaju demonstrirati naučeno na projektu
• Opisan je proces kritičkog promišljanja i analize
• Predstavljeni su zadaci kolegija koji povezuju društveno korisnu aktivnost sa sadržajem kolegija
• Opisana su očekivanja vezana za javnu diseminaciju studentskih radova.

Izvori:

1. Preradović, N. M. (2009). Učenjem do društva znanja: Teorija i praksa društveno korisnog učenja, Zavod za informacijske studije, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.
2. Begić, J., Berbić, K. E., Brajković, L., Matanović., D., Mileusnić., M., Paraga., S. Tomasić., I., Zec., K. (2019). Od realizacije do promjene: Vodič za pokretanje programa društveno korisnog učenja. 
3. 15 Delve, C. I., Mintz, S. D., & Stewart, G. M. (1990). Promoting values development through community service: A design. 
4. Heffernan, K. (2001). Fundamentals of service-learning course construction. Providence, RI: Campus Compact.
5. Carolina Center for Public Service (2019). Apples Service Learning. Service Learning Series: Toolkit for Preparing Students.