Kritičko razmišljanje i refleksija ključ su za uspješno svladavanje metode društveno korisnog učenja. Jedino njime studenti mogu, kroz dnevnik rada, usmenu raspravu, slušanje i čitanje o međusobnim iskustvima analizirati i kritičko povezati proživljena iskustva s ciljevima kolegija i vlastitog studija. Metoda DKU-a usmjerena je na prožimanje teorije i prakse, jedino se na taj način može usvojiti pruženo znanje. Ovisno o odabranoj temi, dinamici među studentima te ostalim faktorima, studenti mogu i sami odlučiti na koji način žele izvještavati o napretku svojih projekata.

Prema Mikelić Preradović (2009), tipovi aktivnosti kritičkog promišljanja stoga mogu biti sljedeći:

• Usmena rasprava
• Dnevnik rada
• Analitički članak
• Mapa društveno korisnog učenja
• Prezentacija
• Kritičko proučavanje predmetne literature
• Analiza slučaja
• Indeksne kartice
• Studentski on-line forum ili e-mail rasprava
• Ispit esejnog tipa

Dodatno, Mikelić Preradović navodi pitanja koja studentima, ali i nastavnicima, mogu poslužiti kao orijentir za razmišljanje.

Pitanja prije početka projekta:

1. Koja su vaša očekivanja od provedbe DKU-a?
2. Kakve izazove očekujete pri provedbi projekata?
3. Koje konkretne društvene probleme vaš projekt nastoji riješiti?
4. Koje društvene potrebe projekt nastoji zadovoljiti?
5. Možete li navesti uzroke tih potreba i problema?

Tijekom provedbe projekta:

6. Što ste ovaj tjedan napravili, a da je imalo dobar ili loš učinak na druge u zajednici?
7. Mijenja li se, kao rezultat vaše provedbe projekta, vaše razumijevanje odabrane zajednice?
8. Po završetku projekta, na koji način možete nastaviti doprinositi rješenju odabranog problema?
9. Kako možete educirati druge ili podići svijest o odabranim problemima?
10. Što je najpozitivnije što se dogodilo u provedbi vaših aktivnosti ovaj tjedan?
11. Koji su najteži dijelovi projekta, zašto i kako ih rješavate?
12. S kojim dijelom projekta ste najzadovoljniji i zašto?
13. Što smatrate svojim osobnim najvrjednijim doprinosom projektu?
14. Postoji li osoba ili aktivnost koja Vam je zanimljiva ili predstavlja izazov na projektu?
15. Kako tumačite svoju ulogu na projektu? Možete li to usporediti s obzirom na to kako drugi članovi grupe vide vašu ulogu?

Tijekom i/ili na kraju semestra:

16. Što ste naučili iz uspjeha ili razočaranja vezanih za rad na projektu?
17. Javlja li se tijekom provedbe neka problemska situacija s kojom želite raspraviti s mentorom ili nastavnikom?
18. Koje koncepte kolegija razumijete bolje zbog ovog iskustva?
19. Kako je iskustvo DKU-a povezano s Vašim dugoročnim ciljevima?
20. Jesu li rezultati projekta u skladu s očekivanjima? Ako nisu, je li potrebno modificirati očekivanja ili cijeli projekt?
21. Postaju li prepoznatljive vođe u Vašoj grupi? Tko bi to bio?
22. Koji je Vaš najveći doprinos projektu i zajednici?
23. Jeste li nešto propustili u planiranju, što?
24. Koja bi znanja i vještine trebali dodatno razviti kako bi Vaš projekt uspio?
25. Što ste do sada naučili?
26. Na koji način i koliko ste do sada uspjeli doprinijeti rješavanju problema u zajednici kojim se bavi Vaš projekt?
27. Uočavate li neke druge potrebe u zajednici kojima bi se mogao baviti Vaš sljedeći projekt?

Možemo zaključiti kako su kritičko razmišljanje i refleksija na učinjeno nužni kako bi studentima omogućili priliku dokumentirati usvojeno znanje koje proizlazi iz društveno korisnog učenja. S druge strane, nastavnici dobivaju priliku za evaluirati takvo znanje. U konačnici, DKU studentima omogućava prikupljanje različitih iskustava, no bez strukturiranog kritičkog razmišljanja taj potencijal može ostati neiskorišten.

Izvori:

1. Preradović, N. M. (2009). Učenjem do društva znanja: Teorija i praksa društveno korisnog učenja, Zavod za informacijske studije, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.
2. Begić, J., Berbić, K. E., Brajković, L., Matanović., D., Mileusnić., M., Paraga., S. Tomasić., I., Zec., K. (2019). Od realizacije do promjene: Vodič za pokretanje programa društveno korisnog učenja.